Lingua

Objetivu:

Pratika agrikultura ne’ebé ladi’ak no menus asesu ba bee moos no saneamentu, afeta ba saúde, dieta no kualidade moris iha rejiaun Timor-Leste nian ne’ebé mak ki’ak.

Lokalidade: 

Rejiaun Administrativu Oecusse-Ambeno

Parseiru Importante:

Special Economic Zones for Social Market Economy (ZEESM)

Durasaun:

Maiu 2015 — Novembru 2020

Kontratu:

$2.7 million

Parseiru nia Kontaktu:

World Neighbors, Inc.

Edd Wright

Regional Director for Southeast Asia

Bali, Indonesia

Email: ewright@wn.org

USAID nia Kontaktu:

Candido Conceição

Espesialista Jestaun de Projetu

Email: usaid-timor-leste-info@usaid.gov

 

Rezumu:

Rejiaun Oecusse-Ambeno, iha parte norte illa Timor-Leste nian, karateriza ho nivel produsaun ai-han ki’ik, falta fornesimentu bee moos ne’ebé adekuadu, no izoladu husi nasaun nia area seluk.  Típiku ona ba foho leten iha Timor-Leste, ekolojia ne’ebe frajil no simu konsekuénsia negativu husi tesi ai no sunu iha agrikultura, ne’ebé mós afeta negativamente ba rekursu bee ne’ebé la adekuadu ona. Komunidade sira barak hela iha area remotas, foho leten, ne’ebé infraestrutura estrada ladi’ak no asesu durante tempu udan susar loos. Menus bee matan ba bee moos, saneamentu, no pratika ijiene la di’ak iha area hirak ne’e hamosu problema saúde barak ne’ebé bele prevene. Bee matan barak mak kontaminadu, nune’e hamosu bateria no moras husi be hanesan diarreia (té ben), ne’ebé partikularmente afeta ferik no katuas sira no labarik tinan lima mai kraik. 

Liu husi Atividade Hasa’e Reziliénsia Komunidade iha Oecusse, USAID servisu hamutuk ho Governu Oecusse-Ambeno hodi:

  • Próteze no konserva bee matan komunidade nian liu husi teknolojia mikro-basia (fortifika bee turu no area infiltrasaun; kuda ai-oan ne’ebé apropriadu; promove pratika agrikultura matenek klimátiku; hadi’a sistema fornesimentu bee)
  • Treinu komunidade lokál iha komunidade jestaun rekursu naturáis hodi permite sira hodi planu, implementa no mantein planu jestaun basia hidrográfika sustentável.
  • Estabelese grupu rai no foti ne’ebé iha kapasidade hodi fundu manutensaun ba konservasaun bee no sistema fornesimentu.
  • Hadi’a saneamentu no pratika ijiene iha villa no eskola, no
  • Hasa’e efetividade governu lokál, organizasaun naun-governamentais no organizasaun komunitária baze hodi sustenta progresu ne’ebé iha ona ho orsamentu ne’ebé apropriadu no liga komunidade ba fornesedór servisu manutensaun setór privadu nian.  

 

[[nid:167041]]  

Alkansu Prinsipál Sira:

  • Protesaun ba Bee Matan: Dezde 2015, ICRO ajuda komunidade hodi kuda kuaze ai-oan hamutuk 54,000hodi hamahun no proteze bee matan komunidade nian hamutuk 43. Aumenta aihun hodi kobre hale’u bee matan sira ajuda infiltrasaun udan been, ne’ebé bele hadi’a bee hodi disponivél durante tempu rai maran iha Ambeno-Oecusse. Kauza husi bailoron naruk ne’ebé akontese iha 2020 halo bee matan komunidade nian barak maran (kuaze porsentu 67), maibé iha area ne’ebé mak USAID servisu ba, kuaze porsentu 25 de’it mak maran. Teste ne’ebé halo iha 2019 mós hatudu iha bee moos iha bee matan husi area ne’ebé projetu servisu ba, ho redusaun kontaminasaun bateria porsentu 93 kompara ho tinan hirak liu ba.     
  • Ijiene no Saneamentu iha Mudansa: Iha komunidade 16 ne’ebé projetu servisu ba, porsentu 82 husi ninia populasaun agora iha ona asesu ba sintina, inisíu zero. Komunidade rua deklara ona katak livre ona husi sintina iha liur. Esforsu husi kampaña fase liman beibeik no ajuda komunidade kombate pandémia COVID-19. 
  • Kapasitasaun Komunidade hodi Maneja Bee Komunidade: Ajuda hodi kapasita komunidade hodi maneja sira nia bee matan rasik, ICRO kria Komitiva Jestaun Bee 80 ne’ebé mak kria ona regulamentu no padraun ba maneja sistema fornesimentu bee, inklui hadi’a infrastrutura ne’ebé mak eziste. USAID mós parseria ho governu lokál hodi kontinua halo protesaun ba bee matan no elaborasaun komunidade bainhira projetu ICRO remata, ajuda hodi harii sustentabilidade intervensaun ne’ebé susesu.

    .